Finansije i Osiguranje - Bosna i Hercegovina

Franak je raj za štediše, a pakao za dužnike u BiH

Seminar na temu "Valutna klauzula kod ugovora o kreditu", a koja je direktno vezana za problem nastale skokom švicarskog franka u odnosu na euro u našoj zemlji, ali i susjednštvu, održan je danas u Sarajevu.

Seminaru pored predstavnika "Hypo banke" u kojoj su krediti i plasirani u BiH, prisustvovali su predstavnici Agencije za bankarstvo FBiH, Udruženja korisnika kredita "Švicarac" te studenti Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

Predavači su bili profesori s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, profesor Milić Simić kao idejni tvorac smjernica rješenja i docent Džafer Alibegović.

Predavači su mišljenja da franak, koji je bio najviše tema ovog seminara, neće upropastiti samo dužnike nego cijeli sistem.

Naime, iako švicarski franak ekonomski analitičari smatraju finansijskim rajem za štediše, on je u BiH postao pakao za one građane koji su podizali kredite u toj valuti, njih više od 9.000.

Mnogima od njih glavnica kredita narasla je više od 50 posto od 2007. godine kada su ti krediti plasirani.

Prihvatljiva rješenja koja su prezentovana na seminaru protežu se od pravične izmjene ugovora do drugih odredbi kao što su preispitivanje ugovora svakih pet godina.

Prilikom predloženih izmjena ugovora, valutna klauzula se ne bi ukidala, ali bi banka smanjila zahtjev uslijed izvanredne okolnosti kao što je skok kursa.

Profesor Simić je s toga kazao da bi naljbolje riješenje za kredite u švicarskim francima bilo izmjena ugovora kojom bi bio određen raspon u kojem bi se priznavale kursne razlike.

On je istakao da portfolio ovih kredita iznosi oko 350 miliona KM, što sa stanovišta ukupnog portfolia banaka nije velika svota, ali je za korisnike izuzetno veliko finansijsko opterećenje, koji su u nemogućoj i nezavidnoj situaciji jer banke potražuju dug.

Simić je kazao da klijenti kada su potpisivali ugovore o kreditu nisu znali šta znači valutna klauzula, pojasnivši da je riječ o kreditnoj obavezi u domaćoj valuti, ali je vrijednost te obaveze određena kursom domaće valute prema stranoj, u našem slučaju švicarskim frankom, koji je u vrijeme zaključivanja tih ugovora bio oko 1,17, a sada je oko 1,86 KM.

Dodao je devize nikad nisu ušle na bh. tržište, što je dobro jer bi u suprotnom utjecalo na monetarnu stabilnost, i to kredite ne čini nelegalnim jer, iako nema izričitih zakonskih odredbi o tome, analizom odredbi Zakona o deviznom poslovanju može se zaključiti da su takvi krediti dozvoljeni.

Simić je kazao da je sudska praksa u BiH varljiva pa se dešava pa u određenim slučajevima sudovi prihvataju, a u drugim ne prihvataju da je valutna klauzula dozvoljena.

Prema njegovom mišljenju sada su i banka i klijenti izgubili kontrolu nad takvim kreditima, a banka je trebala koliko je moguće upravljati ugovorima da bi iznašla određeno rješenje umjesto što sada vodi sudske sporove koje nekad dobije a nekad izgubi.

- Banka i klijenti trebali bi pristupiti, kako zakon navodi, "pravičnoj izmjeni ugovora" jer su se od momenta zaključenja ugovora promijenile okolnosti i dužnicima je otežano plaćanje, a zakon, u slučaju da dođe u pitanje svrha ugovora koji je po općem mišljenju nepravičan, predviđa ili raskid ili "pravičnu izmjenu ugovora" - tvrdi Simić.

Istakao je da raskid ugovora nije povoljan za korisnike kredita jer bi morali vratiti ono što su dobili, možda i sa zateznim kamatama, a pravičnom izmjenom bi trebali ograničiti dejstva kursnim razlikama, odnosno odrediti raspon u kojem će te razlike priznavati, npr. od 1,1 do 1,5 KM i iznad toga korisnici ne bi snosili finansijski teret.

Džafer Alibegović, član Katedre za finansije Ekonomskog fakulteta, kazao je da zadatak predavača nije htio zauzimati stranu, s obzirom na to da postoji vrsta nesporazuma i konfrontacije između banaka s jedne i korisnika kredita s druge strane.

Ključ razumijevanja, kaže Alibegović, jeste da obje strane moraju prepoznati šta mogu izgubiti, a ne šta mogu dobiti iz cijelog problema.

- Mi želimo da uz objašnjenje pravnih temelja zaključivanja takvih ugovora sve dovedemo u domen regulatornog okvira i da sugerišemo moguće pravce ka rješenjima. Za rješenja je potrebna dobra volja obje strane, i banaka i korisnika. Mi ne mislimo da je dobro ni za banke da se striktno drže ugovora u situaciji kakva je ova. Također, ne mislimo da su banke predviđale ovakav razvoj scenarija te da je za korisnike svakako bilo koje rješenje bolje nego zadržavanje u trenutnoj situaciji - kazao je Alibegović.